TRŽAC
Istorijski nazivi
Tersacz, Tarsacz, Terschacz
Etimologija
Deminutiv od trg, ili prvobitno pridev *Tržsk(i) grad ‘tvrđava koja štiti trg’, za razvoj -ьskъ > -ac up. HUM. (A.L.)
Atribucija
- bez atribucije: Tržac prođe, upravi Kladuši (KH II,Narodne pjesme muslimana u Bosni i Hercegovini, sabrao Kosta Hörmann 1888-1889, knjiga II, drugo izdanje, Sarajevo 1933. (KH II) 60:298); EHMuslimanske narodne junačke pjesme, sakupio Esad Hadžiomerspahić, u Banjoj Luci, 1909. (EH) 4; MH IV,Hrvatske narodne pjesme, skupila i izdala Matica hrvatska. Odio prvi. Junačke pjesme.
I/4. Junačke pjesme (muhamedovske), knjiga četvrta, uredio Dr Luka Marjanović, Zagreb, 1899. (MH IV) 37, 41
Geografski položaj
45° 5’ N, 15° 47’ EMesto u BiH.
Istorijat
Stari grad (castrum) nasuprot selu Ljeskovcu, iznad ušća Mutnice u Koranu, zapadno od Cazina u zapadnoj Bosni.
Prvi put se pominje početkom XIV v. kao grad u posedu porodice Babonić Blagaj. Pominje se i u Modruškom urbaru iz 1486. Kasnije je pripao knezovima Frankopanima i Krčkim. Po njemu se jedna grana ovog roda i prozvala Frankopani Tržački. U godini velike bitke za Udbinu (Krbavska bitka 1493), knez Nikola Frankopan Tržački pao je u tursko ropstvo iz kojeg ga je otkupila žena Jelisava Peteva prodajom grada Samobora. Od 1552. do 1584. bila je u gradu krajiška posada. Turci su ga nakratko zauzeli 1576. nakon pada Bužima i Cazina, a posle 1590. je opusteo. Murteda-paša ga je popravio oko 1626. tako da je sredinom XVII v. bio ponovo naseljen. Turci su ga izgubili 1685. u ratu sa Austrijom. Zabeležen je još i kao: Tersacz, Tarsacz, Terschacz.
Godine 1719. zasedala je u Tršcu komisija za povlačenje nove granice s Austrijom nakon mira u Požarevcu. Godine 1837. unet je na spisak gradova koje treba zadržati, iako je već tada bio znatno porušen.
Epski kontekst
Pominje se kao jedno od mesta na putu od Udbine do Velike Kladuše (KH II, 60; MH IV, 37) i obratno – od Kladuše do Udbine (MH IV, 41), i kao mesto u kome žive braća Velagići (EH 4).
Literatura
1880 | Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, I-XIV, Zagreb, с1880-1952. |
1943 | Lopašić, Radoslav: Bihać i bihaćka krajina, 2. izd. Zagreb. [225-231] |
1953 | Kreševljaković, Hamdija: Stari bosanski gradovi, Naše starine I, Sarajevo. cobiss |
1970 | Vojna enciklopedija, 1-10, Redakcija vojne enciklopedije, Beograd 1970-1975.Beograd 1980. cobiss |
1973 | Imenik mesta и Jugoslaviji, „Službeni list", Beograd 1973. [403] cobiss |