PERUŠIĆ
Atribucija
- bez atribucije: Od Gospića ispod Perušića (EHMuslimanske narodne junačke pjesme, sakupio Esad Hadžiomerspahić, u Banjoj Luci, 1909. (EH) 10:46); KH I,Narodne pjesme muslimana u Bosni i Hercegovini, sabrao Kosta Hörmann 1888-1889, knjiga I, drugo izdanje, Sarajevo 1933. (KH I) 22; MH IV,Hrvatske narodne pjesme, skupila i izdala Matica hrvatska. Odio prvi. Junačke pjesme.
I/4. Junačke pjesme (muhamedovske), knjiga četvrta, uredio Dr Luka Marjanović, Zagreb, 1899. (MH IV) 26
Geografski položaj
44° 38' N, 15° 22' EGrad u Hrvatskoj.
Istorijat
Nekadašnje središte Ličko-senjske županije, 14 km udaljen od Gospića. Još se vide ostaci srednjovekovnog grada koji je podigao Dominik Perušić, verovatno pre 1487. jer se tada prvi put pominje. Turci su ga zauzeli 1527. i držali do 1689. Muslimani koji posle toga nisu prebegli u Udbinu, prešli su u katoličku veru. Banskoj Hrvatskoj pripojen je 1881.
Kod Vuka u Rječniku: „1) zidine od staroga gradića i kod njih selo u ravnome Kotaru između Zadra i Skradina. 2) selo sa zidinama od staroga gradića u Hrvatskoj u Otočkoj regementi. Ljudi kršćani u ovome selu rekoše mi za ove zidine da je prije 600 godina bio ‘Srpski grad’, po tom Turski, a pošto su Turci (prije 170 godina) istjerani, on opustio i opao; za vladanja Turskoga u ovome je selu bilo ljudi i Turskoga zakona, od kojijeh gdjekoji nijesu htjeli s Turcima ići, nego ostali na svojijem baštinama i prešli u Rimski zakon”.
Epski kontekst
Pesma pominje u Perušiću dvojicu Musića (KH I, 22), a posebno Meha Musića (MH IV, 26) u ženidbenom kontekstu. U hrišćanskim pesmama o Perušiću nema pomena.
Literatura
1969 | Српски рјечник истумачен њемачкијем и латинскијем ријечима, сакупио га и на свијет издао Вук Стеф. Караџић, „Нолит", Београд 1969. cobiss |
1997 | Hrvatski leksikon, I-II, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb 1997. [tom II] |