SINJ

sl1

Sinj (David Roberts 1840)

sl1

Sinjska tvrđava, današnji izgled

Istorijski nazivi

Setovia, Osinium

Etimologija

1345. castrum regale Zyn, 1434 podь Vsinem, prvobitno *Vьsin’ь, verovatno od predslovenskog Visinium koje se poredi sa alb. vise pl. ‘mesto’, srodnim slov. reči vьsь ‘selo’ (Skok III 239, up. i 567b). (A.L.)

Atribucija

Geografski položaj

43º 43’ N, 16º 39’ E   
Grad u Hrvatskoj.

Istorijat

Stari grad iznad njega, u Sinjskom polju, 35 km s/i od Splita.
Pod rimskim imenom Osinium podignut je verovatno na ostacima ilirske tvrđave Setovije (Setovia). Konstantin Porfirogenit (X v.) ga pominje kao sedište Cetinske župe. Kao castrum Zyn prvi put se javlja 1345. kada se ispod njega nalazi naselje Cetina. Tokom XIV i XV v. drže ga Bribirski knezovi Nelipići, Frankopani i grofovi Celjski. Od 1442. njegov vlasnik je hrvatski ban Petar Talović, a 1469. uzeo ga je od Frankopana ugarski kralj Matija Korvin. Turci su ga osvojili 1524. i uključili u sastav Bosanskog sandžaka, a potom 1537. u novoosnovani Kliški sandžak kao nahiju. Odbrana Sinja je ojačana pred kraj XVII v. kad izbija Morlački ustanak na početku Morejskog (mletačko-turskog) rata (1684–1699). Morlaci sa teritorije Kotara, Trogira i Šibenika prodrli su 1684. do Sinja, ali nisu uspeli da ga osvoje. Iduće godine izvršen je sličan pokušaj pod vođstvom Stojana Jankovića, ali ni ovog puta grad nije zaposednut. Sledeće godine (1686) hrišćani (Mlečani, Morlaci i Kotarani) uspeli su udruženim snagama da zauzmu Sinj i da ga 1687. odbrane od Turaka iako su bili pod opsadom. Još jedan pokušaj sa istim ishodom Turci su izveli početkom avgusta 1715. U znak sećanja na tu pobedu ustanovljena je posebnim statutom junačka igra „Sinjska alka”.
Od XVIII v. i naselje Cetina počinje da se zove Sinjem. Od grada danas postoje samo razvaline.
Kod Vuka u Rječniku: „u Dalmaciji varošica i više nje pust gradić”.

Epski kontekst

Vukova pesma (Vuk III, 84) ga pominje kao tursko mesto pored koga su varoš Cetina i Miletin voda, a pesma Matice hrvatske (MH VIII, 4) kao sedište Mate providura koji šalje Stojana Jankovića da spasava Ramski manastir.

Literatura

book1969Српски рјечник истумачен њемачкијем и латинскијем ријечима, сакупио га и на свијет издао Вук Стеф. Караџић, „Нолит", Београд 1969.  cobiss
book1970Vojna enciklopedija, 1-10, Redakcija vojne enciklopedije, Beograd 1970-1975.Beograd 1980.  [s.v. Grad]  cobiss
book1997Hrvatski leksikon, I-II, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb 1997.  [tom II]
book2002Енциклопедија православља, 1-3, „Савремена администрација", Београд 2002  [tom 3]  cobiss