EPSKI GRADOVI - leksikon

<   1 od 1    >

• NACI
• NADIN
• NAMASTIR
• NAPULJ
• NAVARIN
• NEHAJ
• NERETVA
• NESTOPOLJE
• NEVESINJE
• NIKŠIĆ
• NISTIĆI
• NIŠ
• NOĆAJ
• NOVA SELA
• NOVA VAROŠ
• NOVI
• NOVI
• NOVI PAZAR
• NOVIĆ
• NOVO BRDO
• NOVO SELO
• NOVSKA DRŽAVA

• A
• B
• C
• Č
• Ć
• D
• Đ
• DŽ
• E
• F
• G
• H
• I
• J
• K
• L
• LJ
• M
• N
• NJ
• O
• P
• R
• S
• Š
• T
• U
• V
• Z
• Ž

NADIN

Istorijski nazivi

Nedinum

Etimologija

Nadin (i Nadim) od antičkog gr. Nēdinon (Ptolemej), lat. Nedinum (Tabula Peutingeriana), etnik Nedinates (Plinije), up. Skok I 497ab. (A.L.)

Atribucija

• grad bijeli: Od Nadina grada bijeloga (EHMuslimanske narodne junačke pjesme, sakupio Esad Hadžiomerspahić, u Banjoj Luci, 1909. (EH) 4:1351); EHMuslimanske narodne junačke pjesme, sakupio Esad Hadžiomerspahić, u Banjoj Luci, 1909. (EH) 7
• bijeli: Pa okrenu kroz Nadin bijeli (MH IV,Hrvatske narodne pjesme, skupila i izdala Matica hrvatska. Odio prvi. Junačke pjesme.
  I/4. Junačke pjesme (muhamedovske), knjiga četvrta, uredio Dr Luka Marjanović, Zagreb, 1899. (MH IV) 28:555)
• bili: Glas joj siđe do Nadina bila (MH IV,Hrvatske narodne pjesme, skupila i izdala Matica hrvatska. Odio prvi. Junačke pjesme.
  I/4. Junačke pjesme (muhamedovske), knjiga četvrta, uredio Dr Luka Marjanović, Zagreb, 1899. (MH IV) 28:10); EHMuslimanske narodne junačke pjesme, sakupio Esad Hadžiomerspahić, u Banjoj Luci, 1909. (EH) 5, 7
• kameni: Onda pođe kroz Nadin kameni (MH IV,Hrvatske narodne pjesme, skupila i izdala Matica hrvatska. Odio prvi. Junačke pjesme.
  I/4. Junačke pjesme (muhamedovske), knjiga četvrta, uredio Dr Luka Marjanović, Zagreb, 1899. (MH IV) 28:586)
• bez atribucije: Od Nadina oba upraviše (MH IV,Hrvatske narodne pjesme, skupila i izdala Matica hrvatska. Odio prvi. Junačke pjesme.
  I/4. Junačke pjesme (muhamedovske), knjiga četvrta, uredio Dr Luka Marjanović, Zagreb, 1899. (MH IV) 28:53); EHMuslimanske narodne junačke pjesme, sakupio Esad Hadžiomerspahić, u Banjoj Luci, 1909. (EH) 4

Geografski položaj

44° 4’ N, 15° 30’ E   
Mesto u Hrvatskoj.

Istorijat

Selo u Dalmaciji, blizu Benkovca (Zadarsko-kninska županija).
U antici je bio prvo liburnsko naselje pod grčkim uticajem, a potom rimski civitas Nedinum. Pronađeni su natpisi po kojima se može zaključiti da je u njemu bilo podignuto svetilište liburnskoj boginji Latri.
U srednjem veku bio je centar Nadinske župe, a u XIV v. sedište hrvatskih plemićkih porodica Virevića i Kačića. Tokom mletačko-turskih ratova bio je važno utvrđenje u sistemu mletačke odbrane Zadra.
Turci su ga osvojili 1538. (kada i Vranu) i držali ga sve do 1648. Za turske vladavine imao je jaku tvrđavu sa tornjem. Bio je sedište 6 kapetanija Ličkog i Krčkog sandžaka. U njemu su 1620. živeli kadija, dizdar i pet aga. Mleci su razorili nadinsku tvrđavu 1647. Danas se od nje vide samo razvaline.

Epski kontekst

U pesmama se uvek javlja u kontekstu ženidbe (nekad i dvostruke) muslimanskog junaka, sa preprekama. Iz Nadina su Hadžagić Mujaga i njegov pobratim Velagić Ahmet (MH IV, 28), alajbeg Ahmet (EH 4, 7) i alajbeg Zajim (EH 5).

Literatura

1973

Imenik mesta и Jugoslaviji, „Službeni list", Beograd 1973.  [272]  cobiss

1979

Evlija Čelebi: Putopis. Odlomci о jugoslovenskim zemljama, Sarajevo 1979.  [161, nap. 67, 68, 70, 71]  cobiss

1997

Hrvatski leksikon, I-II, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb 1997.  [tom II]