VRHOVCI, Vrhovi

sl1

Ostaci vrhovačkog grada

sl1

Vrhovački grad, položaj na brdu

Istorijski nazivi

Vrhovački grad, Vrhovac

Etimologija

Množina topografskog apelativa vrh, odatle izveden naziv stanovnika. (A.L.)

Atribucija

Geografski položaj

45° 38’ N, 15° 28’ E    
Grad u Hrvatskoj.

Istorijat

Srednjovekovni grad iznad sela Gradski Vrhovci, oko 6 km j/z od Slavonske Požege. Tvrđava je smeštena na istaknutom vrhu jednog brda (Požeška gora) i s nje se pruža dobar pregled na jug prema Bosni i na sever prema Slavonskoj Požezi. Prvi put se pominje 1444. kao zaštitnica Slavonske Požege. Turci su osvojili Vrhove 1537. i postavili u njih posadu sa dizdarom. Posle odlaska Turaka, vrhovačka tvrđava se 1702. opisuje kao napuštena i razvaljena gradina.
U aprilu 1526. Vrhovi su opsedani i oko njih se vodila bitka slična opsadi Sigeta, pa se u narodu ovaj događaj i zove „Slavonski Siget”.

Epski kontekst

U muslimanskim pesmama se najčešće javlja kao ime dizdara tog mesta (ili kraja): Vrhovac ili Vrhovac Al-aga. Ta je pojava toliko česta, da je dobila i svoju formulu:

Drugo pobro Vrhovac Alaga,
Što Vrhova od Kaura čuva,
Su svojije hiljadu pandura,
Sve o svome trošku i hašluku (EH 4:14-17).

Takođe i: selo u Derventskom i mahala u Kladanjskom kotaru u Bosni; turska kula ili grad čije se zidine još vide iznad Vrhovina (Hrvatska).

Literatura

book1880Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, I-XIV, Zagreb, с1880-1952.
book1973Imenik mesta и Jugoslaviji, „Službeni list", Beograd 1973.  [430]  cobiss
book1983Đurić, T. & Feletar, D.: Stare građevine istočne Hrvatske, Varaždin.