VIRPAZAR, Vir

sl1

Virpazar, današnji izgled

sl1

Virpazar, crtež nepoznatog autora

Etimologija

Toponomizovan hidrografski termin vir na koji je u tursko doba prilepljena reč pazar u značenju ‘trgovište’, up. Novi Pazar. (A.L.)

Atribucija

Geografski položaj

42° 14’ N, 19° 5’ E   
Grad u Crnoj Gori.

Istorijat

„Crnogorska Venecija”, mesto sa stotinak stanovnika na ušću Crmnice i Orahovske reke (Orahovštice) u Skadarsko jezero, jedina varoš u oblasti Crmnica. Pominje se kao Vir još u XIII v., u povelji srpskog kralja Vladislava manastiru Vranjini iz 1241/42. Pod istim imenom zabeležena je i dalje – 1527, 1692. i 1772, a 1814. mitropolit Petar I pominje i pazar na Viru. U njegovo vreme već je bio važno trgovačko mesto, pa je i ime dobio po tome što je bio jedan od četiri najveća pazara u Crnoj Gori. U literaturi se naziv Vir-pazar prvi put javlja 1841. kod ruskog inženjera Jegora Kovaljevskog.
Iz turskog doba potiču ostaci tvrđave Besac koja se smatrala čifčijskom kulom. Drži se da je porušena u doba istrage poturica, ali je 1847. obnovljena kao protivteža turskoj tvrđavi na ostrvu Grmožuru, preko puta Vira. Po završetku ratova sa Turskom, 1878. izgrađen je put do Bara i Cetinja.

Epski kontekst

Virpazar se pominje u kontekstu pohoda Omer-paše Latasa na Crnu Goru 1852–1853. (Vuk IX, 1), crnogorsko-turskog sukoba na Skadarskom jezeru 1858. (Vuk IX, 19) itd.

Manastir Brčeli
U Crmnici nedaleko od Virpazara nalazi se manastir Brčeli. Donji manastir je po predanju zadužbina Jelene, kćeri kneza Lazara i udovice Sandalja Hranića. Jedno vreme je bio opusteo i porušen, ali je obnovljen 1881. Nastanak Gornjeg manastira predanje vezuje za samozvanog crnogorskog cara Šćepana Malog koji je vladao Crnom Gorom od 1767. do 1773.

Literatura

book1975Даничић, Ђура : Рјечник из књижевних старина српских, 1 -3, фототипско издање „Вук Караџић", Београд 1975.  [1:82]
book1988Вукмановић, Јован: Црмница. Антропогеографска и етнолошка испитивања, Посебна издања САНУ DLXXXIII/1, Београд.  cobiss