VRANA
Vrana, ostaci starog grada i Maskovića han
Etimologija
Poimeničen pridev vran u ženskom rodu, ili *Vranьna, od naziva za pticu vrana. (A.L.)
Atribucija
- kamena: Evo mene u Vrani kamenoj (MH III,Hrvatske narodne pjesme, skupila i izdala Matica hrvatska. Odio prvi. Junačke pjesme.
I/3. Junačke pjesme (muhamedovske), knjiga treća, uredio Dr Luka Marjanović, Zagreb, 1898. (MH III) 22:373) - bez atribucije: A na Vranu Vrančić Ali-begu (KH II,Narodne pjesme muslimana u Bosni i Hercegovini, sabrao Kosta Hörmann 1888-1889, knjiga II, drugo izdanje, Sarajevo 1933. (KH II) 62:911); MH III,Hrvatske narodne pjesme, skupila i izdala Matica hrvatska. Odio prvi. Junačke pjesme.
I/3. Junačke pjesme (muhamedovske), knjiga treća, uredio Dr Luka Marjanović, Zagreb, 1898. (MH III) 22
Geografski položaj
43° 57’ N, 15° 33’ E
Grad u Hrvatskoj. Mesto u Ravnim Kotarima, blizu Vranskog jezera, u Zadarsko-kninskoj županiji.
Istorijat
Spominje se od IX v. kao castrum Aurannae, a iz istog doba potiču i ostaci tvrđave. U XI v. pominje se benediktinski samostan sv. Grgura (1076. u vreme kralja Zvonimira), a u XII v. mesto pripada templarima koji od njega čine jedno od svojih najjačih utvrđenja u tom kraju. Pošto su templari 1312. ukinuti, preuzimaju ga jovanovci. Pri kraju vladavine kralja Tvrtka, Vrana je ušla u sastav bosanske države. (Selo Vranu sa gradom Ključem dao je kralj bosanski Tomaš Ostojić 1446. sinovima vojvode Ivaniša Dragišića.) Zatim pada pod vlast Mletaka sve do 1537. kada je osvajaju Turci.
U prvoj polovini XVII v. Vrana je bila „vrt ličkog sandžakata”. U njoj su 1620. sedele 3 age: bešlijski, azapski i martološki. Foskolo je 1647. osvojio Vranu i porušio tvrđavu.
Epski kontekst
Presme u Vrani pominju Vrančić Ali-bega (KH II, 62), odnosno Vranić Alibega i njegovu lepu ćerku koja se udaje za Mujagu Kumalijća (MH III, 22).
Literatura
 | 1957 | Vego, Marko: Naselja bosanske srednjevjekovne države, Svjetlost, Sarajevo cobiss |
| 1959 | Шкриванић, Гавро А.: Именик географских назива средњовековне Зете, Титоград. [50] cobiss |
| 1973 | Imenik mesta и Jugoslaviji, „Službeni list", Beograd 1973. [425] cobiss |
| 1975 | Даничић, Ђура : Рјечник из књижевних старина српских, 1 -3, фототипско издање „Вук Караџић", Београд 1975. [1:154] |
| 1979 | Evlija Čelebi: Putopis. Odlomci о jugoslovenskim zemljama, Sarajevo 1979. [163, nap. 77, 80] cobiss |
| 1994 | Гавриловић, Јован: Речник географијско-статистични Србије, Београд. [32] cobiss |
| 1997 | Hrvatski leksikon, I-II, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb 1997. [tom II] |