VRČIN

sl1

Vrčin

Istorijski nazivi

Hirçin

Atribucija

Geografski položaj

44° 40’ N, 20° 35’ E   
Selo kod Beograda (Srbija).

Istorijat

Prvi put se pominje u turskom popisu vlaha Beogradske nahije iz 1528. kao selo Hrčin (Hirçin) sa 6 domova. U doba Prvog srpskog ustanka beleži se kao selo u nahiji Gročanskoj. Četrdeset godina kasnije (1846) vodi se kao „selo u okružiju beogradskom, srezu podunavskom”* koje ima parohijsku crkvu, a u Kraljevini Srbiji (1892) kao mesto u Vrčinskoj opštini (srez Gročanski, okrug Podunavski).
Prema predanju, prva crkva (brvnara) podignuta je u selu u XVIII v. na mestu zvanom Prljuša. Na mestu današnje crkve ranije je bio prnjavor. Postoje i Manastirište ili Namastirine, Crkvište i Selište. Početkom XX v. (1903) u selu su još bila tri „madžarska groblja”.

Epski kontekst

Pominje se u kontekstu Vučićeve bune 1842. (vide ).

Literatura

book1892Kотуровић, Стев. М.: Речник места у Краљевини Србији по службеним подацима, у Београду, издање и штампа Државне штампарије Краљевине Србије.  cobiss
book1903Николић, Ристо Т.: Околина Београда. Антропогеографска испитивања, Српски етнографски зборник 5, Насеља српских земаља II.
book1963Николић, Илија: Кад морија Мостар моријаше ..., Савез Удружења фолклориста Југославије IX, Сарајево, 126-135.
book1973Imenik mesta и Jugoslaviji, „Službeni list", Beograd 1973.  [428]  cobiss
book1973Вујовић, Бранко: Црквени споменици на подручју града Београда, Завод за заштиту споменика културе града Београда.  cobiss
book1975Вукановић, Т. П.: Насеља у Србији у доба првог српског устанка 1804-1813. год., Врањски гласник XI, Врање, 1-171.  [141*]
book1994Гавриловић, Јован: Речник географијско-статистични Србије, Београд.  [35]  cobiss