CERNICA

Istorijski nazivi

Černičse

Etimologija

Od cer ‘vrsta hrasta Quercus cerris’. (A.L.)

Atribucija

Geografski položaj

43° 4’ N, 18° 31’ E   
Selo u BiH. Nalazi se južno od Gackog, na granici sa Crnom Gorom. Nekad selo i carina u staroj Zeti. Tursko ime Černičse. Takođe i istoimena reka i kraj oko nje.

Istorijat

Radi se zapravo o jednom od tri sela (Cernica, Ključ i Zagrač) koja se nalaze u uvali Cernici. Selo Cernica je poznato po najboljoj klimi u Gacku.
Cernica se pominje kao carina 1378, 1380. i 1381, a kao trg 1449. U njoj su Dubrovčani imali svoju koloniju. Turski subaša je u Cernici pomenut 1476.
Mesto Cernica je bilo sedište negdašnjeg Gatačkog kadiluka i tada su u njemu sedeli kadija i vojvoda. Nekad je to bila najvažnija čaršija između Trebinja i Foče, ali je izgubila značaj početkom XIX v. prenošenjem uprave u Gacko.
U Cernici postoje ostaci crkve koju je, po predanju, podigao vojvoda Sandalj Hranić sa suprugom Jelenom Balšić, ćerkom Lazara Hrebeljanovića.

Epski kontekst

Muslimanska pesma pominje Cernicu u kontekstu sukoba Baja Pivljanina sa Hamzom Mijatovićem oko gatačkih sela, a hrišćanska u okviru neistorijskog sižea o ženidbi Rišnjanina hadžije.

Još i: Cernica 1) mahala u Mostaru na desnoj obali Neretve (BiH); dobila je ime po Hadži Memiji koji je bio rodom iz Cernice kod hercegovačkog Ključa; 2) staro ime za selo Milanovo kod Leskovca u Srbiji; sadašnji naziv dobilo je po kralju Milanu Obrenoviću, ukazom od 12. jula 1899. 3) staro ime za selo Karađorđevac takođe kod Leskovca, koje je posle Prvog svetskog rata prozvano sadašnjim imenom po Karađorđu; 4) selo blizu nekadašnjeg sela Livoče, danas 5 km j/z od Gnjilana (Kosovo, Srbija); 5) selo u Levču (Srbija) koje je 1411. despot Stefan Lazarević priložio Hilandaru; kasnije selo Cernica u Temnićkom srezu kod Bačine; 6) stari grad Cernik u Hrvatskoj.

Literatura

book1880Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, I-XIV, Zagreb, с1880-1952.
book1909Дедијер, Јевто: Херцеговина, Српски етнографски зборник VI, 5.  cobiss
book1940Пурковић, Миодраг Ал.: Попис села у средњевековној Србији, Скопље.  cobiss
book1957Vego, Marko: Naselja bosanske srednjevjekovne države, Svjetlost, Sarajevo  cobiss
book1969Српски рјечник истумачен њемачкијем и латинскијем ријечима, сакупио га и на свијет издао Вук Стеф. Караџић, „Нолит", Београд 1969.  cobiss
book1973Imenik mesta и Jugoslaviji, „Službeni list", Beograd 1973.  [108]  cobiss
book1975Даничић, Ђура : Рјечник из књижевних старина српских, 1 -3, фототипско издање „Вук Караџић", Београд 1975.  [3:448]
book1979Evlija Čelebi: Putopis. Odlomci о jugoslovenskim zemljama, Sarajevo 1979.  [453, nap. 16, 17, 18]  cobiss
book1985Симоновић, Ђорђе Р.: О именима неких насеља у Србији. Политички и друштвени аспекти (период од 1830 до 1941 године), Гласник Етнографског Музеја, Београд 49, 41-60.