BERKOT
Etimologija
Ako se radnja dešava oko Krima i Azova, moglo bi biti izvrnuto od Perekop, kako se zove grad na Krimu (ruski naziv, posvedočen od XVI v., preveden je prema krimsko tatarskom Qyrym ‘jarak’, odatle rus. Krыm, a ovaj prema starom grčkom Táphros ‘rov’– Fasmer III 238). (A.L.)
Atribucija
- grad: Siđi, sine, do Berkota grada (KH III,Narodne pjesme muslimana u Bosni i Hercegovini, Iz rukopisne ostavštine Koste Hörmanna, redakcija, uvod i komentari Đenana Buturović, Sarajevo, 1966. (KH III) 2:237)
- grad bijeli: U Berkotu gradu bijelomu (KH III,Narodne pjesme muslimana u Bosni i Hercegovini, Iz rukopisne ostavštine Koste Hörmanna, redakcija, uvod i komentari Đenana Buturović, Sarajevo, 1966. (KH III) 2:16)
- grad carev: U Berkotu gradu carevome (KH III,Narodne pjesme muslimana u Bosni i Hercegovini, Iz rukopisne ostavštine Koste Hörmanna, redakcija, uvod i komentari Đenana Buturović, Sarajevo, 1966. (KH III) 2:119)
- bijeli: Udarit će bijelu Berkotu (KH III,Narodne pjesme muslimana u Bosni i Hercegovini, Iz rukopisne ostavštine Koste Hörmanna, redakcija, uvod i komentari Đenana Buturović, Sarajevo, 1966. (KH III) 2:186)
- bez atribucije: Ti na Berkot možeš udariti (KH III,Narodne pjesme muslimana u Bosni i Hercegovini, Iz rukopisne ostavštine Koste Hörmanna, redakcija, uvod i komentari Đenana Buturović, Sarajevo, 1966. (KH III) 2:133)
Geografski položaj
Neizvesna ubikacija.Istorijat
S obzirom na to da pesma ne peva o rusko-turskom ratu, već o ženidbi izbirljivom devojkom, verovatno ipak nije u pitanju Perekop na Krimu. Ostala u pesmi pomenuta mesta su: Karlovac, Budim, Kladuša, Kaniža… Ipak, Berkota na bivšoj jugoslovenskoj teritoriji nema, pa ostaju kao mogućnosti sledeće približne lokacije:
Berkovac, BiH (45° 4’ N, 17° 45’ E)
Brekovica, 6,4 km severno od Bihaća, BiH
Bergut, Hrvatska (45° 25’ N, 14° 18’ E) – Veli Brgud, 15 km s/z od Rijeke
Bergozza/Bergozzo, Hrvatska (45° 22’ N, 14° 9’ E) – Brgudac, 22 km s/z od Rijeke.
Možda i Berbir, staro ime za Bosansku Gradišku, ili Berez, takođe staro ime za grad Borač u BiH.
Epski kontekst
Na osnovu sižea može se zaključiti jedino da je reč o turskom gradu, ili o mestu koje je bar u nekom periodu bilo tursko. Na to ukazuje atribut ‘carski’ koji se u epici uvek vezuje za sultana u Stambolu, nasuprot odrednici ‘ćesarski’ kojom se označavaju posedi austrijskog cara u Beču:
On okrenu u principovinu,
Pređe hunku carsku i ćesarsku (MH III, 25: 144-145).
U skladu s tim, atribut ‘ćesarski’ stoji samo uz hrišćanske gradove kakvi su npr. Janok, Požun (tj. Bratislava), Dubrovnik itd. (vide).
Ogorelica (ili Ogorjelica), najviši vrh Jahorine (1916 mnv), pominje se kao jedna od tačaka na putu od Kanjiže do Berkota. Za druge lokalitete na tom putu (Kukara, Bršljan-gora, Bakljen-gora, Kunar-planina, Markovo polje) smatra se da su izmišljeni.
Literatura
 | 1880 | Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, I-XIV, Zagreb, с1880-1952. |