KARLOVAC
Karlovac
Karlovački zamak, Dubovac
Istorijski nazivi
Carolostadium, Carlstatt, Karlstadt
Etimologija
Po osnivaču Karlu Habzburškom. (A.L.)
Atribucija
- grad: A djevojče od Karlovca grada (SANU III,Српске народне пјесме из необјављених рукописа Вука Стеф. Караџића, Српска академија наука и уметности, Одељење језика и књижевности.
Пјесме јуначке средњијех времена, књига трећа, Београд, 1974. (SANU III) 30:3); MH II,Hrvatske narodne pjesme, skupila i izdala Matica hrvatska. Odio prvi. Junačke pjesme.
I/2. Junačke pjesme, knjiga druga, uredio Dr Stjepan Bosanac, Zagreb, 1897. (MH II) 70; MH VIII, 17; MH IX,Hrvatske narodne pjesme, skupila i izdala Matica hrvatska. Odio prvi. Junačke pjesme.
I/6. Junačke pjesme (historijske, krajiške i uskočke pjesme), knjiga deveta, uredio Dr Nikola Andrić, Zagreb, 1940. (MH IX) 23; EHMuslimanske narodne junačke pjesme, sakupio Esad Hadžiomerspahić, u Banjoj Luci, 1909. (EH) 12 - grad bijeli: Put Karlovca grada bijeloga (MH II,Hrvatske narodne pjesme, skupila i izdala Matica hrvatska. Odio prvi. Junačke pjesme.
I/2. Junačke pjesme, knjiga druga, uredio Dr Stjepan Bosanac, Zagreb, 1897. (MH II) 70:458); MH IV,Hrvatske narodne pjesme, skupila i izdala Matica hrvatska. Odio prvi. Junačke pjesme.
I/4. Junačke pjesme (muhamedovske), knjiga četvrta, uredio Dr Luka Marjanović, Zagreb, 1899. (MH IV) 36; MH VIII, 17; MH IX,Hrvatske narodne pjesme, skupila i izdala Matica hrvatska. Odio prvi. Junačke pjesme.
I/6. Junačke pjesme (historijske, krajiške i uskočke pjesme), knjiga deveta, uredio Dr Nikola Andrić, Zagreb, 1940. (MH IX) 13 - grad prokleti: Do Karlovca, grada prokletoga (MH VIII, 17:207)
- misto pogano: Od Karlovca mista poganoga (EHMuslimanske narodne junačke pjesme, sakupio Esad Hadžiomerspahić, u Banjoj Luci, 1909. (EH) 12:20)
- bijeli: Men' je l'jepo u Karlovcu b'jelom (KH II,Narodne pjesme muslimana u Bosni i Hercegovini, sabrao Kosta Hörmann 1888-1889, knjiga II, drugo izdanje, Sarajevo 1933. (KH II) 60:77); KH III,Narodne pjesme muslimana u Bosni i Hercegovini, Iz rukopisne ostavštine Koste Hörmanna, redakcija, uvod i komentari Đenana Buturović, Sarajevo, 1966. (KH III) 2; MH II,Hrvatske narodne pjesme, skupila i izdala Matica hrvatska. Odio prvi. Junačke pjesme.
I/2. Junačke pjesme, knjiga druga, uredio Dr Stjepan Bosanac, Zagreb, 1897. (MH II) 70 - bili: O Nikola od Karlovca bila (MH III,Hrvatske narodne pjesme, skupila i izdala Matica hrvatska. Odio prvi. Junačke pjesme.
I/3. Junačke pjesme (muhamedovske), knjiga treća, uredio Dr Luka Marjanović, Zagreb, 1898. (MH III) 25:558); MH IV,Hrvatske narodne pjesme, skupila i izdala Matica hrvatska. Odio prvi. Junačke pjesme.
I/4. Junačke pjesme (muhamedovske), knjiga četvrta, uredio Dr Luka Marjanović, Zagreb, 1899. (MH IV) 34 - kameni: Ne svedeš ga kamenu Karlovcu (KH II,Narodne pjesme muslimana u Bosni i Hercegovini, sabrao Kosta Hörmann 1888-1889, knjiga II, drugo izdanje, Sarajevo 1933. (KH II) 60:104)
- ravni: I Pounje do Karlovca ravna (MH IX,Hrvatske narodne pjesme, skupila i izdala Matica hrvatska. Odio prvi. Junačke pjesme.
I/6. Junačke pjesme (historijske, krajiške i uskočke pjesme), knjiga deveta, uredio Dr Nikola Andrić, Zagreb, 1940. (MH IX) 3:38) - od Kupe ledene: Od Karlovca od Kupe ledene (KH II,Narodne pjesme muslimana u Bosni i Hercegovini, sabrao Kosta Hörmann 1888-1889, knjiga II, drugo izdanje, Sarajevo 1933. (KH II) 59:1247); MH III,Hrvatske narodne pjesme, skupila i izdala Matica hrvatska. Odio prvi. Junačke pjesme.
I/3. Junačke pjesme (muhamedovske), knjiga treća, uredio Dr Luka Marjanović, Zagreb, 1898. (MH III) 25 - bez atribucije: Do Polojca poniže Karlovca (MH III,Hrvatske narodne pjesme, skupila i izdala Matica hrvatska. Odio prvi. Junačke pjesme.
I/3. Junačke pjesme (muhamedovske), knjiga treća, uredio Dr Luka Marjanović, Zagreb, 1898. (MH III) 25:367); Vuk VIII,Српске народне пјесме 1 - 9, скупио их Вук Стеф. Караџић, државно издање.
Пјесме јуначке новијих времена о војевању за слободу и о војевању Црногораца, књига осма, Београд, 1900. (Vuk VIII) 38; SANU III,Српске народне пјесме из необјављених рукописа Вука Стеф. Караџића, Српска академија наука и уметности, Одељење језика и књижевности.
Пјесме јуначке средњијех времена, књига трећа, Београд, 1974. (SANU III) 30; KH II,Narodne pjesme muslimana u Bosni i Hercegovini, sabrao Kosta Hörmann 1888-1889, knjiga II, drugo izdanje, Sarajevo 1933. (KH II) 54, 60; KH III,Narodne pjesme muslimana u Bosni i Hercegovini, Iz rukopisne ostavštine Koste Hörmanna, redakcija, uvod i komentari Đenana Buturović, Sarajevo, 1966. (KH III) 2; MH II,Hrvatske narodne pjesme, skupila i izdala Matica hrvatska. Odio prvi. Junačke pjesme.
I/2. Junačke pjesme, knjiga druga, uredio Dr Stjepan Bosanac, Zagreb, 1897. (MH II) 70; MH IV,Hrvatske narodne pjesme, skupila i izdala Matica hrvatska. Odio prvi. Junačke pjesme.
I/4. Junačke pjesme (muhamedovske), knjiga četvrta, uredio Dr Luka Marjanović, Zagreb, 1899. (MH IV) 34, 36, 40; MH IX,Hrvatske narodne pjesme, skupila i izdala Matica hrvatska. Odio prvi. Junačke pjesme.
I/6. Junačke pjesme (historijske, krajiške i uskočke pjesme), knjiga deveta, uredio Dr Nikola Andrić, Zagreb, 1940. (MH IX) 3, 13, 23; EHMuslimanske narodne junačke pjesme, sakupio Esad Hadžiomerspahić, u Banjoj Luci, 1909. (EH) 12
Geografski položaj
45° 30’ N, 15° 33’ E
Grad u Hrvatskoj.
Istorijat
Centar Pokuplja, Banije, Korduna, Like i Gorskog Kotara. U njegovoj blizini još dve tvrđave: Dubovac i Ozalj. Podignut je na četiri reke: na ušću Korane u Kupu i na Kupinim pritokama Dobra i Mrežnica. U srednjem veku nije na tom mestu bilo naselja, verovatno zbog stalne opasnosti od plavljenja. Kada ga je 1579. Karlo Habzburški osnovao kao tvrđavu za odbranu od Turaka, močvarno zemljište oko grada namerno je ostavljeno kako jeste jer je omogućavalo lakšu odbranu od turske konjice i artiljerije. Pošto je prestala opasnost od Turaka, iskorišćen je povoljan geografski položaj grada koji je postao važan trgovački centar za promet slavonskog i vojvođanskog žita prema moru. Za to su korišćeni i razvijani značajni putni pravci: karolinski, kasnije lujzinski (prema Rijeci i Bakru), jozefinski (ka Senju) i rudolfinski. Slobodnim kraljevskim gradom građanske Hrvatske proglašen je 1777. Za vreme francuske okupacije 1809–1813. Karlovac je bio središte civilne Hrvatske (jedne od ilirskih provincija).
Epski kontekst
U pesmi MH II, 70 nije jasno o kom se Karlovcu radi – hrvatskom ili sremskom (vide ): relacija je Budim–Karlovac. Ostale pesme pominju ga u kontekstu pada grada Cetina u austrijske ruke 1790. (Vuk VIII, 38), bitke pod Udbinom, verovatrno u XVII v., svakako pre 1690. kad Udbina više nije bila turska (EH 12; MH IV, 34), druge opsade Beča 1683. (mada se ne pominju Poljaci i vezir nije Ćuprilić nego „neka mlada poturica” – MH IX, 3) i sl. Kao držaoci grada javljaju se ban Henkalić (KH II, 60; MH IV, 36) i ban Karlović (KH II, 54).
Literatura
 | 1880 | Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, I-XIV, Zagreb, с1880-1952. |
| 1969 | Српски рјечник истумачен њемачкијем и латинскијем ријечима, сакупио га и на свијет издао Вук Стеф. Караџић, „Нолит", Београд 1969. cobiss |
| 1971 | Marković, Jovan Đ.: Gradovi Jugoslavije, Beograd. cobiss |
| 1973 | Imenik mesta и Jugoslaviji, „Službeni list", Beograd 1973. [196] cobiss |