RADEĆA

Atribucija

Geografski položaj

42° 31’ N, 19° 16’ E   
Selo u Piperima (Crna Gora).

Istorijat

Radeća je staro naselje u severnom delu istoimenog predela i deli se na nekoliko manjih celina, ali uglavnom na gornji i donji deo.

Epski kontekst

U pesmi se pominje u kontekstu boja Mehmed-paše sa Piperima (za šta je nađen odgovarajući epski uzrok), kao selo u blizini Zavale:

I Zavalu Turci poharaše,
i Zavalu i selo Radeću,
no im opet pomoć priskočila
od Komanah i od Zagorčanah (SM 21:61–64).

Legenda o nastanku sela
„Danas je glavni deo Radeće u gornjem delu sela, ali se po predanju i po ostacima vidi, da je nekad glavno selo bilo u današnjem donjem delu. Tako se npr. priča, da je i vojvoda Dragiša Šćepanov, koji je bio Radećanin i živeo pre devet pasova, stanovao pod ‘Stijenom’. On je, veli se, živeo dobro s Turcima, te su svraćali ponekad njegovoj kući. Jednom su ga Turci zastali rano, kad je bio još u postelji, i on se zbog toga – da ne bi bio tako na domaku Turcima – premesti naviše, na mesto gde je današnje glavno selo. Tu je onda bila najvećim delom gusta šuma, koja se zvala Radećica.
Ova uspomena o vojvodi Dragiši ima u stvari opšti značaj. Nije se samo on povukao i sklonio ispred Turaka, nego su tako uradili i ostali Radećani i svi drugi stari Piperi. Svi su se oni povukli naviše i namestili svoja naselja na visoke, zavučene i teže pristupačne položaje. Usled toga su na dosta mesta poneki stari delovi seoski bili opusteli i njihove crkve i groblja napušteni.
Tako je bilo i sa donjim delom stare Radeće. U njemu ima od prilike na sredini iznad polja Drezge staro groblje i na njemu crkvina od davnašnje crkvice Sv. Petke. Crkvina se sad jedva poznaje. O starini toga naselja svedoče i kamene gomile.”*

Literatura

book1911Ердељановић, Јован: Постанак племена Пипера. Етнолошка расправа, Српски етнографски зборник, XVII, 241-477.  [265, 368-369*]  cobiss