KANIŽA, Kanidža, Kanjiža, Kanjidža
Vojvođanska Kanjiža (Keres)
Istorijski nazivi
Villa Canysa, Alt-Kanizsa, Magyar-Kanizsa, Ókanizsa, Stara Kanjiža
Etimologija
Mađ. Kanizsa od slov. *Kъnęža (vьsь) ‘kneževo selo’. (A.L.)
Atribucija
Kaniža
- grad: Piši knjigu do Kaniže grada (KH I,Narodne pjesme muslimana u Bosni i Hercegovini, sabrao Kosta Hörmann 1888-1889, knjiga I, drugo izdanje, Sarajevo 1933. (KH I) 23:360); KH I,Narodne pjesme muslimana u Bosni i Hercegovini, sabrao Kosta Hörmann 1888-1889, knjiga I, drugo izdanje, Sarajevo 1933. (KH I) 9; KH II,Narodne pjesme muslimana u Bosni i Hercegovini, sabrao Kosta Hörmann 1888-1889, knjiga II, drugo izdanje, Sarajevo 1933. (KH II) 64; KH III,Narodne pjesme muslimana u Bosni i Hercegovini, Iz rukopisne ostavštine Koste Hörmanna, redakcija, uvod i komentari Đenana Buturović, Sarajevo, 1966. (KH III) 11; MH IV,Hrvatske narodne pjesme, skupila i izdala Matica hrvatska. Odio prvi. Junačke pjesme.
I/4. Junačke pjesme (muhamedovske), knjiga četvrta, uredio Dr Luka Marjanović, Zagreb, 1899. (MH IV) 44, 48 - grad bijeli: Od Kaniže, grada bijeloga (KH III,Narodne pjesme muslimana u Bosni i Hercegovini, Iz rukopisne ostavštine Koste Hörmanna, redakcija, uvod i komentari Đenana Buturović, Sarajevo, 1966. (KH III) 8:557), KH III,Narodne pjesme muslimana u Bosni i Hercegovini, Iz rukopisne ostavštine Koste Hörmanna, redakcija, uvod i komentari Đenana Buturović, Sarajevo, 1966. (KH III) 11
- grad kameni: I Kaniži gradu kamenome (MH IV,Hrvatske narodne pjesme, skupila i izdala Matica hrvatska. Odio prvi. Junačke pjesme.
I/4. Junačke pjesme (muhamedovske), knjiga četvrta, uredio Dr Luka Marjanović, Zagreb, 1899. (MH IV) 50:1027) - gnjizdo sokolovo: Kaniža je gnjizdo sokolovo (MH IV,Hrvatske narodne pjesme, skupila i izdala Matica hrvatska. Odio prvi. Junačke pjesme.
I/4. Junačke pjesme (muhamedovske), knjiga četvrta, uredio Dr Luka Marjanović, Zagreb, 1899. (MH IV) 46:133) - bjela: Odvedoše u Kanižu bjelu (EHMuslimanske narodne junačke pjesme, sakupio Esad Hadžiomerspahić, u Banjoj Luci, 1909. (EH) 5:1244)
- bila: Što se bili pod Kanižom bilom (MH IV,Hrvatske narodne pjesme, skupila i izdala Matica hrvatska. Odio prvi. Junačke pjesme.
I/4. Junačke pjesme (muhamedovske), knjiga četvrta, uredio Dr Luka Marjanović, Zagreb, 1899. (MH IV) 44:1); MH IV,Hrvatske narodne pjesme, skupila i izdala Matica hrvatska. Odio prvi. Junačke pjesme.
I/4. Junačke pjesme (muhamedovske), knjiga četvrta, uredio Dr Luka Marjanović, Zagreb, 1899. (MH IV) 46, 49, 50; EHMuslimanske narodne junačke pjesme, sakupio Esad Hadžiomerspahić, u Banjoj Luci, 1909. (EH) 5, 7, 9 - turska: Dok sam bio na turskoj Kaniži (KH III,Narodne pjesme muslimana u Bosni i Hercegovini, Iz rukopisne ostavštine Koste Hörmanna, redakcija, uvod i komentari Đenana Buturović, Sarajevo, 1966. (KH III) 9:19); MH IV,Hrvatske narodne pjesme, skupila i izdala Matica hrvatska. Odio prvi. Junačke pjesme.
I/4. Junačke pjesme (muhamedovske), knjiga četvrta, uredio Dr Luka Marjanović, Zagreb, 1899. (MH IV) 46 - ravna: Pa je posla na Kanižu ravnu (EHMuslimanske narodne junačke pjesme, sakupio Esad Hadžiomerspahić, u Banjoj Luci, 1909. (EH) 7:121)
- pusta: Uljegoše u Kanižu pustu (KH III,Narodne pjesme muslimana u Bosni i Hercegovini, Iz rukopisne ostavštine Koste Hörmanna, redakcija, uvod i komentari Đenana Buturović, Sarajevo, 1966. (KH III) 11:361)
- Kara: A Blažević u Kara-Kaniži (KH II,Narodne pjesme muslimana u Bosni i Hercegovini, sabrao Kosta Hörmann 1888-1889, knjiga II, drugo izdanje, Sarajevo 1933. (KH II) 64:465)
- bez atribucije: Zavadi se paša od Kaniže (KH II,Narodne pjesme muslimana u Bosni i Hercegovini, sabrao Kosta Hörmann 1888-1889, knjiga II, drugo izdanje, Sarajevo 1933. (KH II) 49:139); KH I,Narodne pjesme muslimana u Bosni i Hercegovini, sabrao Kosta Hörmann 1888-1889, knjiga I, drugo izdanje, Sarajevo 1933. (KH I) 23; KH II,Narodne pjesme muslimana u Bosni i Hercegovini, sabrao Kosta Hörmann 1888-1889, knjiga II, drugo izdanje, Sarajevo 1933. (KH II) 64; KH III,Narodne pjesme muslimana u Bosni i Hercegovini, Iz rukopisne ostavštine Koste Hörmanna, redakcija, uvod i komentari Đenana Buturović, Sarajevo, 1966. (KH III) 9, 11; MH IV,Hrvatske narodne pjesme, skupila i izdala Matica hrvatska. Odio prvi. Junačke pjesme.
I/4. Junačke pjesme (muhamedovske), knjiga četvrta, uredio Dr Luka Marjanović, Zagreb, 1899. (MH IV) 43, 44, 45, 46, 47, 48, 50; EHMuslimanske narodne junačke pjesme, sakupio Esad Hadžiomerspahić, u Banjoj Luci, 1909. (EH), 5, 7, 9
- bez atribucije: Iz Kanidže iz turske Udbine (Vuk VII,Српске народне пјесме 1 - 9, скупио их Вук Стеф. Караџић, државно издање.
Пјесме јуначке средњијех времена, књига седма, Београд, 1900. (Vuk VII) 14:25)
- grad: Ja sam junak od Kanjiže grada (KH III,Narodne pjesme muslimana u Bosni i Hercegovini, Iz rukopisne ostavštine Koste Hörmanna, redakcija, uvod i komentari Đenana Buturović, Sarajevo, 1966. (KH III) 2:278)
- grad bijeli: U Kanjiži, gradu bijelome (KH III,Narodne pjesme muslimana u Bosni i Hercegovini, Iz rukopisne ostavštine Koste Hörmanna, redakcija, uvod i komentari Đenana Buturović, Sarajevo, 1966. (KH III) 2:218)
- bez atribucije: Kud god iđe do Kanjidže siđe (KH III,Narodne pjesme muslimana u Bosni i Hercegovini, Iz rukopisne ostavštine Koste Hörmanna, redakcija, uvod i komentari Đenana Buturović, Sarajevo, 1966. (KH III) 2:380)
- bijeli: Sa bijela grada kaniškoga (KH III,Narodne pjesme muslimana u Bosni i Hercegovini, Iz rukopisne ostavštine Koste Hörmanna, redakcija, uvod i komentari Đenana Buturović, Sarajevo, 1966. (KH III) 11:87)
Istorijat
1. Mesto u mađarskoj Podravini, čija je tvrđava posle pada Sigeta u turske ruke 1566. primila na sebe glavni teret odbrane j/z Mađarske, Štajerske i hrvatske Podravine. Kaniški kapetan je jedno vreme bio knez Juraj Zrinski koji je 1587, u blizini grada, porazio u boju jak turski odred.
Kanižu su Turci zauzeli 1600, i u njoj osnovali sedište Kaniškog ejaleta za j/z Ugarsku. Pokušaj Austrijanaca da povrate grad 1601. propao je. To nije uspeo ni Nikola Zrinski 1664.
2. Postoji i Kanjiža u Vojvodini (Srbija) koja je u doba epskih radnji bila turski grad u Mađarskoj. Nalazi se u Potisju, u Bačkoj, i prvi put se pod tim imenom pominje 1332, a zabeležena je i u Kruševačkom pomeniku. Pod imenom Cnesa ili Kenesna (kako se zove potok u njenoj blizini, na mađarskom Keres), javlja se i ranije, u poveljama. Prema jednoj povelji iz 1093. može se pretpostaviti da je bila kraljevski posed koji je pripadao opatiji benediktinaca u Panonhalmi. U XIII v. je važila za dobar prelaz preko Tise, a sledećih sto godina (vreme tatarske najezde) o njoj nema nikakvog pomena. Posle toga, javlja se u jednoj povelji iz 1335. kao Villa Canysa (selo Kanjiža) sa isključivo mađarskim stanovništvom. Teritorija današnje opštine Kanjiža oslobođena je od Turaka 1686. Posle Karlovačkog mira 1699, Kanjiža se naseljava Srbima graničarima.
Epski kontekst
Pesme pevaju o oba ova mesta, s tim što je često teško razlikovati koje je konkretno mesto u pitanju. U jedinoj hrišćanskoj pesmi koja pominje Kanižu (u obliku Kanidža), ona se javlja kao jedno od mesta iz kojih Stojan Popović otima turske devojke da bi njima ženio kotarske serdare (Vuk VII, 14). Muslimanske pesme je pominju u obe vrste konteksta, a od istorijskih događaja vezuju je za boj pod Sigetom (KH I, 9), boj kod Kaniže (verovatno početkom XVIII v. s obzirom na pomen „Tukunlije bana” – KH III, 11) i druge. (Boj pod Kanižom, kako je ova pesma i naslovljena, ne mora biti nijedan od istorijski potvrđenih sukoba na tom mestu, budući da je kontekst ženidbeni, što po pravilu ostavlja dosta mesta za improvizaciju.) Od muslimanskih junaka, za Kanižu se vezuju Hasan-paša Tiro (KH I, 23), Omer Blažević i Nuko Kurtagić (KH II, 64), Jusuf alajbeg i njegov sin Mehmedbeg (MH IV, 44) i drugi.
Iz Kaniže je i belolika, gospodskog roda žena Vuka Daničića (KH I, 9) koja je “u kafazu rasla”, što kod njenog muža izaziva neočekivanu reakciju:
Prvu ju je noćcu prekorio,
„ „Kad si tako u obrazu b'jela,
Beli ti je lišce obljubljeno.” ”
A gospoja po istini kaza,
Da je mlada u kafazu rasla,
S tog je b'jela lica gospodskoga,
A Vuk vrže na molitvu ruke,
Da je nikad poljubiti ne će,
Da je s njime stotinu godina (297-306).
Literatura
 | 1966 | Marković, Milica: Geografsko-istorijski imenik naselja Vojvodine, Novi Sad. [87] cobiss |
| 1970 | Vojna enciklopedija, 1-10, Redakcija vojne enciklopedije, Beograd 1970-1975.Beograd 1980. cobiss |
| 1973 | Imenik mesta и Jugoslaviji, „Službeni list", Beograd 1973. [195] cobiss |
| 1988 | Marković, Jovan Đ.: Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije, „Svjetlost”, Sarajevo. [105] cobiss |