VRHOVCI, Vrhovi
Ostaci vrhovačkog grada
Vrhovački grad, položaj na brdu
Istorijski nazivi
Vrhovački grad, Vrhovac
Etimologija
Množina topografskog apelativa vrh, odatle izveden naziv stanovnika. (A.L.)
Atribucija
- ravni: Na Ždralinu, niz Vrhove ravne (KH II,Narodne pjesme muslimana u Bosni i Hercegovini, sabrao Kosta Hörmann 1888-1889, knjiga II, drugo izdanje, Sarajevo 1933. (KH II) 62:636)
- crni: Gjulić ode na Vrhove crne (MH III,Hrvatske narodne pjesme, skupila i izdala Matica hrvatska. Odio prvi. Junačke pjesme.
I/3. Junačke pjesme (muhamedovske), knjiga treća, uredio Dr Luka Marjanović, Zagreb, 1898. (MH III) 12:492); MH III,Hrvatske narodne pjesme, skupila i izdala Matica hrvatska. Odio prvi. Junačke pjesme.
I/3. Junačke pjesme (muhamedovske), knjiga treća, uredio Dr Luka Marjanović, Zagreb, 1898. (MH III) 13 - bez atribucije: Hajdmo, đogo, na Vrhove kuli (KH II,Narodne pjesme muslimana u Bosni i Hercegovini, sabrao Kosta Hörmann 1888-1889, knjiga II, drugo izdanje, Sarajevo 1933. (KH II) 62:301); MH III,Hrvatske narodne pjesme, skupila i izdala Matica hrvatska. Odio prvi. Junačke pjesme.
I/3. Junačke pjesme (muhamedovske), knjiga treća, uredio Dr Luka Marjanović, Zagreb, 1898. (MH III) 12; EHMuslimanske narodne junačke pjesme, sakupio Esad Hadžiomerspahić, u Banjoj Luci, 1909. (EH) 2, 3, 4, 5, 6, 8, 9, 11
Geografski položaj
45° 38’ N, 15° 28’ E
Grad u Hrvatskoj.
Istorijat
Srednjovekovni grad iznad sela Gradski Vrhovci, oko 6 km j/z od Slavonske Požege. Tvrđava je smeštena na istaknutom vrhu jednog brda (Požeška gora) i s nje se pruža dobar pregled na jug prema Bosni i na sever prema Slavonskoj Požezi. Prvi put se pominje 1444. kao zaštitnica Slavonske Požege. Turci su osvojili Vrhove 1537. i postavili u njih posadu sa dizdarom. Posle odlaska Turaka, vrhovačka tvrđava se 1702. opisuje kao napuštena i razvaljena gradina.
U aprilu 1526. Vrhovi su opsedani i oko njih se vodila bitka slična opsadi Sigeta, pa se u narodu ovaj događaj i zove „Slavonski Siget”.
Epski kontekst
U muslimanskim pesmama se najčešće javlja kao ime dizdara tog mesta (ili kraja): Vrhovac ili Vrhovac Al-aga. Ta je pojava toliko česta, da je dobila i svoju formulu:
Što Vrhova od Kaura čuva,
Su svojije hiljadu pandura,
Sve o svome trošku i hašluku (EH 4:14-17).
Literatura
 | 1880 | Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, I-XIV, Zagreb, с1880-1952. |
| 1973 | Imenik mesta и Jugoslaviji, „Službeni list", Beograd 1973. [430] cobiss |
| 1983 | Đurić, T. & Feletar, D.: Stare građevine istočne Hrvatske, Varaždin. |