MUTNIK
Stari grad Mutnik
Mutnik
Istorijski nazivi
Mutnica
Etimologija
Često ime potoka, poimeničen pridev mutan < prasl. *mọtьnъ. (A.L.)
Atribucija
bez atribucije: Od Mutnika Sala Samardžića (KH I,Narodne pjesme muslimana u Bosni i Hercegovini, sabrao Kosta Hörmann 1888-1889, knjiga I, drugo izdanje, Sarajevo 1933. (KH I) 22:366); MH IV,Hrvatske narodne pjesme, skupila i izdala Matica hrvatska. Odio prvi. Junačke pjesme.
I/4. Junačke pjesme (muhamedovske), knjiga četvrta, uredio Dr Luka Marjanović, Zagreb, 1899. (MH IV) 37; EHMuslimanske narodne junačke pjesme, sakupio Esad Hadžiomerspahić, u Banjoj Luci, 1909. (EH) 4
Geografski položaj
44° 57’ N, 15° 51’ E
Mesto u BiH.
Istorijat
Stari grad u Bosni, na brežuljku iznad potoka Mutnice, 6,5 km zapadno od Cazina i levo od današnjeg puta Cazin–Tržac.
Spominje se od XIV v. (kada je bio u posedu knezova Gusić-Kirjakovića) pa nadalje. U XV v. pripao je knezu Jurju Turku Tetatiću, a početkom XVI v. držao ga je Ivan Karlović koji ga je ustupio knezovima Zrinskim, poslednjim hrišćanskim gospodarima Mutnika. Orobio ga je Malkoč kapetan 1553. a Ferhadbeg Sokolović zauzeo 1577. Kasnije je bio u sastavu Bihaćke kapetanije. Zapalio ga je 1685. general grof Herberštajn zajedno sa obližnjim gradovima. Godine 1834. bio je u ruševinama, a napušten je pre 1838.
Epski kontekst
Kako je Mutnik bio vrlo mali, postala je o njemu poslovica: „Ko nije grada vidio, i Mutniku se čudi” sa varijantom: „Ko nije Bišća vidio, i Mutniku se čudi”. Osim Sala Samardžića (KH I, 22), muslimanska epika pominje još i Osmana Samardžića (MH IV, 37) i dva Vilića (EH 4). U folkloru se može naići i na „od Mutnika Muju Razbludnika”.
Na ušću Mutnice u Koranu nekada su imali posede krstaši i jovanovci.
Literatura
 | 1943 | Lopašić, Radoslav: Bihać i bihaćka krajina, 2. izd. Zagreb. |
| 1953 | Kreševljaković, Hamdija: Stari bosanski gradovi, Naše starine I, Sarajevo. cobiss |
| 1957 | Vego, Marko: Naselja bosanske srednjevjekovne države, Svjetlost, Sarajevo cobiss |
| 1970 | Vojna enciklopedija, 1-10, Redakcija vojne enciklopedije, Beograd 1970-1975.Beograd 1980. [s.v. Grad] cobiss |
| 1973 | Imenik mesta и Jugoslaviji, „Službeni list", Beograd 1973. [271] cobiss |